U prostoru Spomeničkog kompleksa Tunel D-B, danas je obilježena 29. godišnjica prokopavanja Tunela spasa. Godišnjica je obilježena u okviru programskih aktivnosti manifestacije “Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman 2022”.
Program je počeo polaganjem cvijeća, učenjem fatihe i odavanjem počasti stradalim građanima ispred Tunela Dobrinja – Butmir. Prisutnim zvanicama i graditeljima Tunela D-B, obratili su se Omer Osmanović, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo, Fadil Budnjo jedan od voditelja gradnje Tunela i direktor Fonda Memorijala Ahmed Kulanić.
“Moramo prenositi novim generacijama šta smo radili u odbrambeno-oslobodilačkom ratu i na koji način smo se borili. Sarajevo je prodisalo prokopavanjem Tunela D-B. Emocije su danas pomiješane, ima i sreće i tuge. Kada smo prokopali tunel, znali smo da ćemo pobijediti. To je značilo pobjedu, ne samo Sarajeva već i cijele Bosne i Hercegovine,” – poručio je ministar Osmanović.
U okviru programa prikazan je video koji prikazuje budući izgled Edukativnog centra “Kuća Sloboda” na dobrinjskoj strani Tunela. Riječ je o projektu Fonda Memorijala koji će svojim sadržajima velikim dijelom biti prilagođen za učenike koji će na interaktivan način imati priliku da nauče bitne činjenice o najtežem periodu u modernoj historiji naše Domovine.
Od početka opsade Sarajeva i teroriziranja njegovih stanovnika te nakon neuspješnih pokušaja deblokade grada, postalo je jasno kako će se morati pronaći način da se Sarajevo spoji sa slobodnom bosanskom teritorijom pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Vođeni željom da prežive, građani Sarajeva su različitim improvizacijama bar do neke mjere nadomještali ono što im je nedostajalo, ali nisu mogli nadomjestiti slobodu. Jedina šansa za komunikaciju sa ostatkom slobodne teritorije bila je moguća preko aerodromske piste koju su nadzirale snage UN-a. Pod svjetlima UN reflektora agresor je ubio preko 300 ljudi i duplo više ih ranio. Svaku večer neko bi poginuo pretrčavajući 450 metara aerodromske piste u nastojanju da se domogne slobodne teritorije ili prenese prijeko potrebnu hranu i lijekove u grad.
U takvim okolnostima rodila se ideja o podzemnoj komunikaciji kojom bi se neopaženo prelazilo s jedne strane na drugu. Ubrzo nakon rađanja ideje o izgradnji tunela krenulo se sa realizacijom projekta. Radovi na izgradnji tunela trajali su od 1. marta do 30. jula 1993. godine, kada je nakon 4 mjeseca i 4 dana u 21:30 došlo do spajanja strana D (Dobrinja) i B (Butmir). Prokopavanje tunela bila je prekretnica koja je odredila daljnji tijek odbrane od agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Izgradnjom tunela, Sarajevo je dobilo svoj jedini ulaz i izlaz iz grada.
Teško je zamisliti da bi Sarajevo i njegovi građani uspjeli preživjeti bez tunela ispod piste, te, stoga, ne čudi da je komunikacijski objekt D-B ostao poznat pod imenom – Tunel spasa.
Ukupna izvedena dužina Tunela D-B iznosila je 785,5 metara. Visina tunela bila je između 1,5 i 1,8 metara, a širina oko jednog metra.
Kroz gotovo dvije godine korištenja Tunela spasa, zabilježeno je oko 2 miliona prolazaka, te je kroz njega unošena municija, naoružanje, medicinska oprema i lijekovi, nafta i hrana za građane.
Spomenički kompleks Tunel D-B, u javnosti poznat kao Tunel spasa je pod upravom JU „Fond Memorijala KS” od aprila 2012. godine. Butmirska strana koja je otvorena za posjete nudi posebno historijsko iskustvo na autentičnoj lokaciji zbivanja iz perioda izgradnje i funkcionisanja Objekta D-B. Kako bi se objasnila potreba za izgradnjom ovog objekta dio postavke posvećen je opsadi grada Sarajeva. Kroz posebnu mapu opsade grada ucrtanu na mapi olimpijskog Sarajeva iz 1984. godine posjetitelji dobivaju informacije o početku i razlozima agresije na Bosnu i Hercegovinu i najdužoj opsadi jednog glavnog grada u modernoj historiji ratovanja.
