Svečanom akademijom obilježena godišnjica Fonda Memorijala: 25 godina godina čuvara sjećanja

U multimedijalnoj sali Memorijalnog centra Kovači, uz prigodan kulturno-umjetnički program, obilježena je 25. godišnjica JU „Fond Memorijala Kantona Sarajevo“. Prikladne muzičke numere izveo je hor Rejjan, a pjesmu „Dragoj mojoj BiH“ izveli su Lejla Jusić i Elvir Solak.


Predstavnik Upravnog odbora Fonda, Amer Osmić, istakao je kako je Fond Memorijala jedinstvena institucija u Bosni i Hercegovini koja ima posebnu ulogu u bosanskohercegovačkom društvu budući da ne postoji niti jedna slična institucija na bilo kojem nivou vlasti koja objedinjuje opus rada i djelatnosti kojima se bavi Fond Memorijala.


Fond Memorijala Kantona Sarajevo osnovan je 24. jula 1997. godine Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo i ove godine obilježava 25. godina postojanja. Prvobitni zadaci Fonda su bili postavljanje nišana/nadgrobnih spomenika šehidima i poginulim borcima Armije i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine, izgradnja i održavanje mezarja šehida i poginulih boraca Armije i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine, te izgradnja memorijalnih centara i spomen obilježja žrtava genocida.


“Četvrt vijeka postojanja Fonda Memorijala Kantona Sarajevo pruža nam mogućnost da sa ove vremenske distance objektivno sagledamo sve ono što je do danas urađeno u smislu izgradnje i očuvanja sjećanja na period odbrambeno-oslobodilačkog rata. Posljednjih godina Fond Memorijala intenzivirao je i unaprijedio sistemski pristup očuvanju sjećanja nastojeći ponuditi institucionalni okvir za razvoj kulture sjećanja u Bosni i Hercegovini“, istakao je direktor Fonda, Ahmed Kulanić te je govorio o predstojećim planovima i projektima.


U narednom periodu Fond Memorijala nastojat će da proširi svoj opus djelovanja između ostalog i osnivanjem Edukativnog centra na lokalitetu „Kuće Sloboda“ u sklopu Spomeničkog kompleksa Tunela D-B, osnivanjem Istraživačko-dokumentacionog centra Fonda Memorijala (na lokalitetu objekta “Kon-Tiki”), uspostavljanjem arhiva Fonda Memorijala, stavljanjem u funkciju i preuređenjem objekta "Kon-Tiki" u spomen obilježje - Muzej stradanja građana Bosne i Hercegovine te uspostavljanjem Muzeja “Obrazovanje pod opsadom”.


Na svečanosti je istaknuto kako Fond Memorijala kroz svoj rad ostvaruje saradnje sa svim javnim ustanovama, vladinim i nevladinim organizacijama te mnogim poslovnim subjektima te su ovom prilikom dodijeljene zahvalnice za uspješnu saradnju brojnim udruženjima, pojedincima i institucijama. Zahvalnice su dodijeljene i bivšim direktorima Fonda, ali i uposlenici Zahidi Memišević koja je ove godine nakon 24 godine rada u Fondu Memorijala otišla u penziju.


Posebno priznanje, Plaketu – Prijatelj Fonda Memorijala dodijeljeno je Osmanu Smajloviću koji je od samog osnivanja Fonda svojim doprinosom i požrtvovanošću uključen u projekte, planiranja, razradu i realizaciju ideja Fonda.


„U cjelokupnom radu i svim projektima Fond Memorijala ima neizmjernu podršku od Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo. Zajedničkim naporima permanentno se radi na njegovanju kulture sjećanja i pamćenja,“ istaknuto je na Svečanoj akademiji, stoga je Povelja Fonda Memorijala, koja je ujedno i najveće priznanje koju dodjeljuje ova institucija dodijeljena ovom ministarstvu. Povelju je preuzeo resorni ministar, Omer Osmanović, koji je na Kovačima kratko poručio: „Sa ovog posebnog, rekao bih i svetog mjesta poručujem kako je naša pobjeda da smo opstali, to da smo danas ovdje i ostajemo ovdje.“


Istaknuto je i kako je Fond Memorijala, odavno, svojim projektima izašao izvan granica sarajevske regije, tako da je danas nemali broj kako nišana, nadgrobnih spomenika, hajr česmi, kapija i ograda na grobljima i mezarjima, tako i okruglih stolova, izložbi, audio i video materijala, publikacija, zbornika i mnogih drugih oblika intelektualnog kulturno historijskog naslijeđa u kojima je Fond učestvovao, i aktivno učestvuje širom Bosne i Hercegovine.


Fond Memorijala danas upravlja Šehidskim spomen mezarjem Kovači, Memorijalnim centrom Kovači, Ratnom džamijom Igman, Spomeničkim kompleksom Tunel D-B, poznatim kao „Tunel spasa“ i muzejskom postavkom „Heroji oslobodilačkog rata“.